EN Pridružite nam se na Facebooku facebook

Institut za Europske i Globalizacijske Studije

Institut za Europske i Globalizacijske Studije

Institute for European and Globalization Studies

DRUGI MEĐUNARODNI ENERGETSKO - BANKARSKI FORUM;PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Objavljeno   

DRUGI MEĐUNARODNI ENERGETSKO - BANKARSKI FORUM;PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

DRUGI MEĐUNARODNI ENERGETSKO - BANKARSKI FORUM

EU - EUROAZIJA: GEOPOLITIČKE ENERGETSKE PERSPEKTIVE

Split, 27.-28. rujan 2018.

 

 

 

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE


 

Drugi međunarodni energetsko - bankarski forum „Europska unija - Euroazija: Geopolitičke energetske perspektive održan je u Splitu, 27. i 28. rujna 2018. godine, u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije. Ovo je drugi u nizu međunarodnih energetskih foruma, a ovogodišnji, koji je održan u vremenu vrlo izraženog rivalstva interesa vodećih aktera međunarodnih odnosa, ponovno je okupio veliki broj članova akademske zajednice, predstavnike vladinih tijela, domaće i inozemne stručnjake za energetiku, predstavnike naftnih kompanija, te financijskih korporacija i poduzetnika. Glavne teme Foruma bile su energetski trendovi u novom geopolitičkom okruženju, ali je energetici pridodana i tema bankarstva i financija kako bi se stvorile nove mogućnosti za energetsku suradnju, potakla potencijalna ulaganja i sklapanje poslova. Misija organizatora je uspostavljanje dijaloga i suradnje, te ciljano povezivanje domaćih kompanija s državama ekonomski najsnažnijeg dijela svijeta - prostora Euroazije.

Energetsko - bankarski forum koji je na tragu intenzivnog političkog dijaloga s Rusijom i ove je godine održan pod pokroviteljstvom Ureda predsjednice RH, Kolinde Grabar - Kitarović. U pismu kojim je podržala održavanje Foruma, predsjednica je naglasila značaj rasprave o energetici koju je ovogodišnji Forum postavio u kontekst šireg povezivanja Europske unije i Euroazije, područja na kojem i RH nalazi svoj interes. Predsjednica je istaknula kako je Hrvatska, kao jedno od budućih energetskih plinskih čvorišta, iznimno zainteresirana za energetsku suradnju s euroazijskim zemljama, osobito Azerbajdžanom.

Na otvaranju Foruma, prof. dr.sc. Anđelko Milardović, direktor Instituta za europske i globalizacijske studije, naglasio je kako se Forum temelji na ideji slobode i pluralizma mišljenja i stavova, tolerancije i dijaloga. Energetika nije tek gospodarska, ona je i važna politička kategorija, zbog čega RH treba prihvatiti nove realnosti u međunarodnim odnosima. „Mi moramo preživjeti u kadi Jadranskog mora prema iskustvu Dubrovačke Republike koja je živjela s dva onodobna modela globalizacije - venecijanskim i osmanskim. I na dugi rok, Dubrovačka je republika opstala. Imala je svoju vanjsku i unutarnju politiku, razvijenu diplomaciju, trgovinu i još mnogo toga“, rekao je. Prema prof. dr.sc. Milardoviću, RH svoju energetsku, time i vanjsku politiku treba definirati na tragu interesa koji je racionalna kategorija, oslobođena vrijednosnog i afektivnog dijela.

Za Hrvatsku je područje energetskog konsaltinga vrlo zanimljivo, jer je raznolikost uvoza energije sastavni dio energetske sigurnosti“, na otvaranju je izjavila potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj.

Skup su pozdravili još župan Splitsko - dalmatinske županije, Blaženko Boban, načelnik sektora za Euroaziju, Istočno partnerstvo i Aziju u MVEP-a, Ivan Velimir Starčević, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Miletić, veleposlanici Ruske Federacije, Anvar Azimov i Azerbajdžana, Fakhraddin Gurbanov, te predsjednik Asocijacije ruskih banaka, Garegin Ašotović Tosunjan.

Energetski trendovi i tendencije u Euroaziji u novom geopolitičkom kontekstu, energetski izazovi u 21. st., te prilike za energetsku suradnju Hrvatske i zemalja Euroazije, bile su teme panela prvog dana (27. rujna). Nezaobilazna tema bile su i ekonomske sankcije koje je EU nametnula Rusiji. Veleposlanik Ruske Federacije, Anvar Azimov, inače jedan od najaktivnijih sudionika Foruma koji je, tijekom dva dana rasprave, strastveno branio interese svoje zemlje, naglasio je kako su Europa i Azija logični partneri, stoga je prioritetni zadatak Rusije povratiti strateški odnos s Europskom unijom. Rusija je jedan od najozbiljnijih igrača na europskom energetskom tržištu, a što se tiče Hrvatske, Rusija je jedan od najvažnijih opskrbljivača. Rusija zadovoljava oko 70% zahtijeva Hrvatske za plinom, međutim, prema navodima veleposlanika Azimova, trgovinska je razmjena proširena i na druga područja. Ove je godine dosegla 1,3 milijarde dolara što dokazuje da suradnja između Rusije i Hrvatske u posljednjoj godini oživljava i napreduje, a „moj je cilj da dosegne dvije milijarde“, rekao je veleposlanik Azimov,

I veleposlanik Azerbajdžana, Fakhraddin Gurbanov, naglasio je važnost Foruma, te predstavio za Hrvatsku neobično značajan projekt izgradnje Jadransko jonskog plinovoda. Već u prvoj panel raspravi, veleposlanik Gurbanov, potvrdio je dobre odnose s Hrvatskom. „Iako je prvi dio plinovoda (TANAP) već izgrađen, naša suradnja ide u pravcu izgradnje drugog dijela, južnog kraka plinovoda (TAP) koji će promijeniti energetsku mapu cijele regije, te dovesti kaspijski plin na europsko tržište. Azerbajdžan ima velike, još neiskorištene rezerve plina koji mogu povezati Kaspijsku regiju s Hrvatskom i Europom, rekao je veleposlanik Gurbanov, te izrazio nadu da će projekt biti završen i spreman za komercijalnu uporabu do 2020. godine. I državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Ivo Miletić, obraćajući se sudionicima skupa, naglasio je kako Hrvatska može i treba postati važno čvorište na energetskoj karti Europe. Za Hrvatsku je neobično značajan Jadransko - jonski plinovod budući da tim infrastrukturnim projektom Hrvatska postaje „kanal za promicanje širih energetskih interesa EU-a prema trećim zemljama“.

Svakako, veliku pozornost izazvao je panel na kojem su stručnjaci raspravljali o izgradnji Jadransko - jonskog plinovoda koji bi se trebao protezati od Azerbajdžana, Turske, Albanije, Crne Gore i BiH, pa do Hrvatske. Projekt je to od kojeg sve zemlje, osobito zemlje regije očekuju veliku gospodarsku korist, budući da plinovod povezuje Kaspijski bazen s jugoistočnom Europom, te se nastavlja dalje prema zemljama EU-a. Marin Zovko, član uprave Plinacroa naglasio je da je taj projekt neobično važan za jugoistok Europe, jer Albanija i Crna Gora nemaju razvijen plinski transportni sustav. Istovremeno TAP spoja hrvatski plinski sustav na novi izvor koji dolazi iz Azerbajdžana. Radi se o novom dobavnom pravcu kojim Hrvatska osigurava konkurentniji proizvod, ali i sigurnost opskrbe.

Dr. sc. Sanja Tapavčić smatra da zemlje regije žele suradnju u području energetike, međutim, one trebaju znatno više diplomatskih i gospodarskih aktivnosti kako bi privukle investicije iz Rusije i Euroazije. James Moran iz Centra za europske političke studije naglasio je kako je nemoguće, dok se ne nađe rješenja za krizu, ignorirati ekonomske sankcije koje uzrokuju i napetosti i konflikte.

Dok su se prvog dana Foruma sudionici bavili energetskim temama, drugog dana razgovaralo se o mogućnostima financiranja i proširenja ekonomske suradnje hrvatskih i ruskih kompanija. Na Forumu su se okupili brojni poslovni ljudi, mnogi pristigli iz Rusije. Predsjednik Asocijacije ruskih banaka, Garegin Ašotović Tosunjan, rekao je da su ruske banke vrlo zainteresirane za ulaganja u Hrvatsku i to ne samo u sektor energetike, već i u druge poput turizma, poljoprivrede i nekretnina. Smatra kako je moguć veći ulazak ruskih banaka na hrvatsko tržište, međutim, potrebno je vrijeme kako bi se odnos povjerenja stabilizirao. Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financije, naglasio je da su ruske banke spremne na izravna ulaganja u hrvatsku brodogradnju, gospodarsku granu koja za Hrvatsku ima bitnu razvojnu komponentu.

Nakon prvog, utemeljiteljskog, ovo je već drugi (iskreno se nadamo uspješno „odrađen“) Energetski forum, koji se pored energetike bavio i mogućnostima ulaganja financijskog sektora u Hrvatsku i zemlje regije. Nastojat ćemo da Energetski forum bude prepoznat na mapi važnih konferencija u Europi, ali i šire. Zahvaljujemo Uredu predsjednice RH, svim državnim i vladinim institucijama, te INI, HEP-u, HBOR-u, JANAF-u, HGK, PLINACRO-u, LUCOIL-u, IDS-u, Slobodnoj Dalmaciji koji su bili značajna potpora u organizaciji Drugog međunarodnog Energetsko - bankarskog foruma EU - Euroazija.

Institut za Europske i Globalizacijske Studije

inegs.com koristi kolačiće (cookies) kako bismo poboljšali funkcionalnost stranice i omogućili vam bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima.

Slažem se